Napuni li se i vama kanta za smeće nevjerojatnom brzinom, a ne stvarati otpad djeluje kao nemoguća misija? Odjeća vam brzo dosadi i svaki mjesec kupite neki novi komad? Živite užurbano i ne možete bez coffee to go i naručivanja dostave?
Zastanite i upitajte se od kuda je predmet došao, od čega i kako je napravljen i najvažnije, kamo će otići nakon što vam više neće trebati. Upravo to se pitala i Jelena Radošević koja proizvodi minimalne količine otpada već godinama. Ona čvrsto vjeruje kako jedna osoba i njezina odluka mogu promijeniti svijet. Nevjerojatno je brižna, savjesna i otvorena duha i svojim me pozitivnim primjerom inspirirala na zero waste način života.
ZERO WASTE – POKRET KOJI PROMOVIRA ŽIVOT U KOJEM SE POKUŠAVA NE STVARATI OTPAD
Ljudi koji žive prema ovim principima koriste održive materijale poput stakla, drveta i metala, a u širokom luku izbjegavaju proizvode u jednokratnoj ambalaži ili odjeću i obuću koju će nositi samo jednu sezonu.
Pet je pravila/principa zero wastea – refuse, reduce, reuse, recycle, rot, odnosno:
- Refuse – ne kupuj nepotrebne stvari
- Reduce – smanji količinu otpada
- Reuse – ponovno koristi ili iskoristi korišteno za neku drugu upotrebu (tzv. upcycling)
- Recycle – recikliraj, odvajaj otpad, odnosi predmete koji se mogu reciklirati na reciklažna dvorišta
- Rot – kompostiraj
U ovom blogu Jelena je podijelila svoja iskustva i dala vrijedne savjete koje, uz malo organizacije, i nije tako teško slijediti. Spavat ćemo mirnije, biti primjer ljudima oko sebe i možda potaknuti još nekoga u povećanoj brizi za okoliš. Majka Zemlja nam pruža život, krajnje je vrijeme da i mi nju počnemo paziti više i osigurati potomcima čišći i ljepši svijet.
Jelena kaže kako nije ekstremist i kako je isto nesavršeni zerowaster. No, važan joj je osjećaj povezanosti sa svime što je okružuje i da je svako naše djelovanje na okoliš zapravo djelovanje i na nas same.
„Važno je znati što kupuješ, kako je to nastalo i kad baciš nešto, gdje će to završiti. Primjerice, deterdžent iz odvoda odlazi u rijeku i na kraju završava u morima i oceanima. Bih li se ja željela kupati u sapunici? Kako to utječe na vodeni svijet? Hoće li se alge proširiti toliko da će se smanjiti količina kisika u vodi i ugroziti vodeni životinjski svijet? Može li šljunak kroz koji voda prolazi filtrirati sve nečistoće?”
“Dobar primjer je i kupovanje proizvoda u kartonskoj ambalaži koja je svakako bolja alternativa plastičnoj. Međutim, ono što treba osvijestiti je da se papir može reciklirati svega pet do šest puta nakon čega mu se vlakna skrate i izgube svoja svojstva, a i svaka reciklirana stvar ne može biti 100% reciklirana jer mora imati udio čistog, nerecikliranog papira. A šume su nam prijeko potrebne jer uz stvaranje kisika, imaju mnoge druge uloge – stvaranja hlada, smanjivanje utjecaja lokalnih vremenskih uvjeta koji su sve ekstremniji uslijed klimatskih promjena, korijenje drveća drži zemlju na okupu što je važno uslijed odrona, potresa ili poplava. Također, drvo je važan građevni element, ali i energent”, ističe Jelena.
“Nisi green ako kupuješ proizvode u jednokratnoj papirnatoj, već kada ih kupuješ u višekratnoj ambalaži, poput staklene ili aluminijske.”
KAKO KRENUTI U ZERO WASTE?
Prilikom prelaska na održivi način života potrebno je malo više planiranja i mijenjanje navike bude malo komplicirano, ali kasnije se sve odvija potpuno spontano i prirodno. Poput disanja. Najbolje je postupno uvoditi ekološke navike. Nećemo baciti sredstvo za pranje koje imamo kod kuće samo zato što nije ekološko pa kupiti kvalitetniji proizvod. Prvo potrošimo ono što imamo kod kuće, a prilikom nove nabavke svjesno kupujemo ekološke proizvode i pitamo se što nam je zaista potrebno.
“Najvažnije je pokušati ne stvoriti otpad i biti ustrajan u tome.”
Nekoliko prijedloga kako započeti ne stvarati otpad:
- U dućan nositi vlastite vrećice
- Nositi vlastitu višekratnu čašu za coffee to go
- Nositi vlastite posude u mesnicu i/ili ribarnicu
- Koristiti istu papirnatu vrećicu za kupovinu pekarskih proizvoda
- Mlijeko kupovati na mljekomatu ili u dućanu u staklenoj boci
- Kupovati na tržnicama ili u rinfuzi (primjerice, u dućanu Špeceraj u Zagrebu može se kupiti riža, zobene pahuljice… koje se ubace u vlastite vrećice ili posude. U mnogim većim dućanima moguće je određene žitarice, grahorice i orašaste plodove kupovati u rinfuzi. Voće i povrće se uvijek može ubaciti u vlastitu vrećicu)
- Naručiti hranu od OPG-ova koji je mogu dostaviti u kašetama
- Ne naručivati hranu jer najčešće stiže u jednokratnoj i plastičnoj ambalaži. Ili barem pokušati otići u restoran s vlastitom posudom. Na zagrebačkom Britancu u restoranu Kuća tete Ane hranu vam mogu staviti u vlastitu posudu
- Izraditi vlastite proizvode (sapune, deterdžente za rublje i suđe, paste za zube…) ili kupiti neke koji koriste višekratnu ekološku ambalažu
- Višak hrane ne bacati nego izraditi svoj kompost koji postaje hranjiva zemlja za biljke
“Nemojte se bojati pitati mogu li vam proizvode staviti u vašu ambalažu. Do sada nikada nisam imala iskustvo da mi je neka mesnica, pekara ili mali dućan odbio zapakirati nešto u ono što sam im dala. Najgore što vam se može dogoditi je da vas odbiju, a vi ćete znati da ste barem pitali”, savjetuje Jelena.
EKOLOŠKI PROIZVODI U JELENINOJ KUPAONICI
Neki ekološki proizvodi još uvijek nisu dovoljno kvalitetni i bilo bi sjajno kada bi Europska unija još više financirala razvoj tehnologije za poboljšanje kvalitete pojedinih proizvoda koji ne zagađuju. Ako moraš koristiti proizvod koji nije organski, kupuj ga u rinfuzi, vlastitoj ambalaži ili najveće pakiranje. Ako kupuješ proizvode u plastičnoj ambalaži i zadovoljan si njihovom kvalitetom, podržavaj hrvatske proizvođače. Neka ambalaža bude što veća. Naime, puno se manje plastike potroši ako se kupi 1 litra proizvoda, nego da se ista količina kupuje u 5 manjih proizvoda. Za veća pakiranja potroši se manje plastike.
Jelena je s nama podijelila koji brendovi brinu o okolišu i gdje ih se može kupiti te koji se proizvodi mogu napraviti samostalno:
- Deterdžent za rublje – koristim Labud koji se može kupiti u rinfuzi u Žapcu. Kvaliteta Labudovog deterdženta nešto je slabija od njemačkog Froscha koji se može kupiti u dm-u i Mülleru, a to je proizvođač koji se brine o vodama i takve sastojke koriste. Na Internetu postoje mnogi recepti za izradu deterdženata
- Omekšivač – Frosch, a može se napraviti i prema nekom od recepata s Interneta
- Sredstva za čišćenje
- Uklanjanje kamenca – mješavina vode, octa i limuna (recept: kora limuna korištenog za limunadu stavi se u staklenku, doda se ocat i voda u omjeru 1:1)
- Podovi – koristim Frosch. Postoji i hrvatski brend Pero koji proizvodi sredstva za pranje, ali ga još nisam koristila
- Tepisi – i dalje koristim Vanish jer mi se pokazao kao najkvalitetnije sredstvo
KOZMETIČKI PROIZVODI:
- Šampon za kosu koristim kruti. Tinktura svoj stvarno kvalitetni šampon pakira u prekrasnu kartonsko-metalnu kutijicu, a koristim i one Marka Capeka koji je s Evom Topić pokrenuo web stranicu www.odrzivizivot.net na kojoj se mogu pronaći brojni recepti različitih kozmetičkih proizvoda
- Pasta za zube – i dalje Kalodont. U svojoj ponudi Lush ima tabletice koje se mogu kupiti u recikliranoj plastičnoj kutijici, a mnogi rade sami svoje paste za zube
- Sapuni – uvijek koristim krute sapune koje mi poklone prijatelji ili ih kupim u Sapunoteci ili od nekog drugog domaćeg proizvođača. Jako puno hrvatskih malih proizvođača koji rade prirodne proizvode može se pronaći na sajmovima, primjerice sajmu obrtnika na Trgu bana Jelačića. Tamo se uvijek mogu dobiti njihovi kontakti i kasnije naručiti od njih ili otići u dućan i kupiti proizvode bez ambalaže. Ono što je super je što se na štandovima mogu pronaći i sapuni koji nisu poprimili zamišljeni oblik kalupa, pa ih obrtnici često prodaju jako jeftino
- Kreme za ruke se također mogu napraviti kod kuće, no ja koristim Atrix i Niveu koje kupujem u najvećim pakiranjima. Metalne kutijice se kasnije mogu iskoristiti za nešto drugo. Niveu koristim i za skidanje šminke
- Krema za lice – Kako je koža lica osjetljiva i razlikuje se od osobe do osobe, važno je pronaći proizvod koji ti savršeno odgovara. Nedavno sam otkrila hijaluronsku kremu Nacomi u dm-u koja nažalost dolazi u plastičnom pakiranju, ali tu moram napraviti kompromis
- Krema za tijelo – obično nerafinirano kokosovo ulje koje dolazi u staklenci
- Ulje protiv celulita – maslinovo ulje s eteričnim uljem ružmarina
- Balzam za usne – iz domaće izrade, uvijek u staklenoj ili metalnoj ambalaži
- Dezodorans – na tržištu danas ima dosta prirodnih dezodoransa domaćih proizvođača, a mogu se i napraviti kod kuće
- Peeling – radim ga od mješavine kave i meda
- Parfemi – svatko ima svoj ukus, ali valja ih kupovati u staklenoj ambalaži
- Višekratne blazinice napravljene od finog frotira. Mogu se kupiti kod hrvatskih proizvođača, u dm-u i Lidlu. Koriste se umjesto vate i mogu se oprati u mašini.
- Ulošci i tamponi – kako sam instruktorica joge i često sam fizički aktivna, i dalje koristim tampone proizvođača Yessa. Nisam fan menstrualnih čašica, no zašto ih ne biste probali. Koristim i uloške napravljene od bambusovog tkiva koji se mogu prati u perilici i koristiti dvije godine.
- Make up – nažalost, još uvijek se može nabaviti samo u plastičnim pakiranjima
- Toaletni papir – Danke iz Müllera proizveden je od recikliranog papira. No, ako vam je OK, bilo bi zgodno ne koristiti wc papir, već ugraditi slavinu za pranje nakon obavljanja nužde
Posebno je pitanje načina ispiranja wc školjke. Jelena i ovdje nudi nekoliko ideja:
- U kotlić se može staviti vodom napunjena plastična boca i tako smanjiti volumen kotlića a samim time i potrošnja vode
- Ako ste od onih koji dnevno piju puno tekućine, može se i ne pustiti voda baš nakon svakog mokrenja, ali to za mnoge može biti preekstremna promjena
- Ugradnja sivog tanka u koji se za ispiranje wc školjke prikuplja voda od tuširanja. Pri nedavnom renoviranju, u Jeleninoj se kupaonici već nalazi priprema za njega
Ono što bi bilo idealno, kaže Jelena, je kada bi se “uveo standard za nove zgrade koji bi podrazumijevao korištenje sive vode za ispiranje WC-a. Ima primjera u svijetu, najčešće poslovnih i javnih zgrada, koje prakticiraju ovaj pristup iskorištavanja i čuvanja pitke vode, primjerice u San Franciscu. Zagrebačka Ikea koristi kišnicu za ispiranje što je sjajno. Postoje i wc-i koji odvajaju fekalije od urina koji se potom koristi kao gnojivo za tratine. Takav sustav danas koriste neke firme za održavanje okoliša oko nebodera. Ima pozitivnih primjera, ali treba ih još više.”
KUHINJA
- Deterdžent za posuđe – koristim kruti deterdžent – namoči se četka (primjerice drvena iz Müllera za koju se mogu kupiti nastavci), sastruže se sloj deterdženta i pere. Nemasno suđe može se prati i bez deterdženta, samo vrućom vodom. Kako bi se smanjilo korištenje deterdženta u kuhinji, može se smanjiti korištenje ulja u prehrani, već npr. masnoće konzumirati kroz maslac na kruhu, koji se ne mora isprati s tanjura
- Spužvice za pranje posuđa – metalna spužvica napravljena od ostataka od varenja koristi se za tvrdokornije mrlje, a umjesto spužve može se koristiti i povrtna spužva luffa – radi se o tikvici čija je dozrela pulpa čvrsta, elastična i spužvasta, a nakon što je više ne možemo koristiti, može se kompostirati. Jedan od proizvođača je BioLuffa, a super je što se može kupiti i zasijati sjemenke te napraviti svoje spužvice
- Iskorištene staklenke, kartonska i plastična ambalaža – mogu se napraviti različite kutijice za proizvode koje se mogu i ukrasiti pa dobiti još jednu, vizualnu vrijednost. Postoji i Facebook grupa za poklanjanje i razmjenu staklenki. Jelena u jednoj od staklenki sakuplja sjemenke i članica je Društvene banke sjemena – udruge ZMAG iz Vukomerića
- Čajevi – prije su se mogli kupovati bez ambalaže na tržnici, ali zbog inspekcije se to danas više ne može. Vjerojatno se u Kuću čaja ili Harissu može doći s vlastitom ambalažom, a valja izbjegavati čajeve koji dolaze pakirani u plastičnim vrećicama
- Maslinovo ulje može se kupiti u rinfuzi u Špeceraju
MOGUĆE JE KOMPOSTIRATI I U STANU OD 30 KVADRATA
Trebamo osvijestiti kako je sva naša hrana potencijalno dobra zemlja. Jelena kompostira od kada se 2019. preselila u vlastiti stan. Otpatke od hrane ne baca, već ih sitno nasjecka i pomiješa s piljevinom u svom komposteru koji drži na balkonu. Zemlju koju dobije koristi za presađivanje biljaka. „Za sadnju biljaka još uvijek trebam pomiješati kupovnu zemlju s kompostom, ali nadam se da ću ga u neko dogledno vrijeme imati dovoljno da neću niti morati kupovati zemlju.“
Davno je postojala trodobna poljoprivreda, kaže Jelena, u kojoj se zemlju godinu dana puštalo da se oporavi. Znači, samo bi je uzgoj neke kulture iscrpio, a nekvalitetno gnojivo ne samo da loše utječe na tlo, već i na vode. Kompostirati je dobro i zbog gnojiva. Nekvalitetno gnojivo s vremenom osiromašuje zemlju.
Ovdje valja napomenuti i kako treba što više podržavati organsku/bio/ekološku proizvodnju koja podrazumijeva način poljoprivredne proizvodnje bez primjene mineralnih gnojiva, hormona i pesticida, a oslanja se na obnovljive izvore energije, reciklirani otpad, i koristi GMO sojeve u najmanjoj mogućoj mjeri. Proizvodi koji udovoljavaju pravilima ekološke proizvodnje na sebi imaju oznaku EKO. Izrazi eko, bio ili organsko označuju proizvod čiju masu čini najmanje 95 % ekoloških sastojaka. Ovih 5 % ostavlja se za slučaj onečišćenja iz atmosfere poput kiselih kiša ili pesticida donesenih vjetrom sa susjednog imanja i slično.
ODJEĆA
Već se dugo govori kako je tekstilna industrija drugi najveći zagađivač okoliša zbog korištenja različitih kemikalija i boja za tkanine i odlično je što se i modna industrija sve više okreće ka održivoj modi.
Jeleni je najdraže kad joj se frendica rješava odjeće.
„Žene se vole urediti i mijenjati odjeću koje nose. Ni ja nisam iznimka. Postoji nekoliko komada odjeće koje nosim još od osnovne škole, primjerice jednu majicu koju je mama kupila 70-ih u Londonu i koju dan danas obožavam.“
Kako se riješiti viška odjeće i nabaviti novu?
- Razmijeniti odjeću s prijateljicom
- Kupovati u second hand dućanima i buvljacima
- U Hrvatskoj iz nekog razloga nije moguće donirati/prodati odjeću second hand dućanima, no postoji zadruga Humana Nova u Čakovcu i Quanah na Vrbanima koja prima tekstil, igračke i manje kućanske potrepštine.
- Odjeća se može donirati i Caritasu i Crvenom križu, ali mislim da oni već imaju ogromne količine odjeće i obuće. Bilo bi super kada bi mogli prodavati tu odjeću i dobiveni novac iskoristiti u humanitarne svrhe, donirati udrugama i sl.
- Stara odjeća može se odnijeti i na reciklažno dvorište
- Stara pamučna odjeća može poslužiti kao krpice za pranje, brisanje i glancanje površina
- Danas postoji tehnologija kojom se i stara odjeća može reciklirati, ali to opet ovisi o njezinom sastavu
- Sjetiti se da je manje-više. Je li ti zaista potrebna još jedna haljina?
INSPIRACIJA DRUGIMA NA PUTU DO ZELENE PROMJENE
„Ne trudim se nikome soliti pamet jer ne bih htjela da meni netko to radi. Ponekad mi neka od prijateljica kaže: „Jelena, gle, napravila sam to i to, jesi li ponosna na mene?“ I ja im, naravno, kažem da jesam. Ali to zapravo nema veze sa mnom, već s njima.
Obožavam kad me ljudi pitaju zašto to radim jer je to savršena prilika da educiram i utječem na druge. Jedna me prodavačica iz pekare upitala zašto donosim vlastiti škarnicl. To sam objavila na Facebooku, post je postao viralan i postala sam Jelena od Škarnicla :D“
Sve ono o čemu smo Jelena i ja razgovarale, uskoro će pronaći i svoje izdanje u kratkim videima u kojima će se pokriti sve jednostavno primjenjive teme sa željom za inspiriranjem ka putu u održivi način života. Ima veliku podršku prijatelja, a video materijale planira snimati na engleskom jeziku jer „možda će video biti koristan nekom Kinezu“. Njima će željeti potaknuti diskusiju i mjesto razmjene iskustava i ideja za teme koje će obrađivati. Zato, kada jednom naiđete na video sadržaj u sklopu Jeleninog budućeg projekta MALI KORAK, ŽESTOK POMAK, odnosno ACT ON RESPECT, kliknite PLAY, uživajte i primjenjujte naučeno.
Do tada možete zapratiti drugi izuzetno zanimljiv i koristan Instagram profil Ja Bolji Građanin.
Za kraj, potrebno je osvijestiti da sve što koristimo nekamo odlazi, te da svaka velika promjena započinje onim malim. Na putu zelene promjene, želim vam puno sreće!
